Krovna kuća evropskog nogometa UEFA, zabranila je minhenskom Bayernu da nosi crvene domaće dresove u Ligi prvaka i to zbog specifičnog razloga.

Naime, prema pisanju Bilda, problem je što crni brojevi na crvenom dresu ne pružaju dovoljno jasnu sliku gledaocima kraj malih tv ekrana i na stadionima čime se krše propisi o vidljivosti. Kako bi ubuduće nosili pomenuti crveni dres, morat će ga prilagoditi pravilima krovne kuće evropskog nogometa i na njega staviti brojeve i prezimena igrača i bijeloj boji. U dosadašnjim utakmicama u Ligi prvaka, Bayern je nosio crni ili bež dres, a u srijedu ih očekuje utakmica nokaut faze protiv Celtica u Škotskoj. I tamo neće nositi svoj crveni dres uprkos tome što škotski velikan nosi zeleno-bijele dresove.

"Uopšte ne sumnjam da možemo da pobijedimo Bayern. Pokazali smo na svakom nivou da smo sposobni da postignemo golove", rekao je trener škotskog kluba Brendan Rodgers. Škotski velikan je neporažen u 16 utakmica na svom terenu ove sezone uključujući i četiri duela u Ligi prvaka te su već igrali protiv njemačkog kluba ove sezone i pobijedili su RB Leipzig 3:1 na svom Celtic Parku.

Odavno nije tajna da Nogometni savez Brazila želi dovesti Ancelottija, a glasine konstantno povezuju 65-godišnjeg stručnjaka s petostrukim svjetskim prvacima. Ipak, on nikada javno nije izjavio da namjerava napustiti Real.

Nedavni izvještaji iz Španije govore da će Ancelotti napustiti kraljevski klub na kraju sezone.

OK Diario piše da je CBF kontaktirao Ancelottijevog agenta nakon utakmice Superkupa Španije te da mu je jasno poručio da se konačna odluka slavnog trenera očekuje do maja.

Dorival Junior je trenutno glavni trener reprezentacije Brazila, no njegovi rezultati u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo su nedosljedni, zbog čega savez još uvijek traži pouzdanije alternative s fokusom na SP 2026.

Sigurno ste puno puta čuli pojam “mentalno zdravlje” ali da li znate šta je to i kako ga očuvati? Svjetska zdravstvena organizacija definirala je mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi zajednici. U kontekstu sporta, mentalno zdrav sportaš ostvaruje maksimum svojih mogućnosti, može se nositi s pritiskom takmičenja, marljivo trenira i napreduje. To su idealne okolnosti. Međutim sportaši često nailaze na mnoštvo prepreka u svojoj karijeri koje mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Samo neki od rizičnih faktora u sportu su: pretreniranost i sagorijevanje, povrede, pritisak takmičenja, prelazak u drugi klub, loš odnos sa trenerom ili suigračima, pritisak zbog izvedbe, nezadovoljstvo karijerom, završetak karijere, korištenje psihoaktivnih sredstava (doping)… Problemi sa mentalnim zdravljem kod sportaša mogu nastati i zbog stvari koje nisu vezane isključivo za sport kao npr. smrt voljene osobe, loši odnosi sa porodicom, financijski problemi… Vrlo je važno brinuti o svom mentalnom zdravlju kako bi se što bolje nosili sa problemima koje karijera i život nose sa sobom. Sportski psiholog može pomoći sportašu ponajviše u domeni prevencije narušavanja mentalnog zdravlja, ali i kroz proces savjetovanja u slučaju da dođe do određenih teškoća u psihosocijalnom funkcioniranju.

Problemi sa mentalnim zdravljem su dosta česti u općoj populaciji, svaka četvrta osoba ima probleme sa mentalnim zdravljem. Prema istraživanju koje je proveo Sindikat profesionalnih nogometaša (FIFPro) čak 20-35% aktivnih igrača fudbala navodi da ima probleme sa mentalnim zdravljem.

Često sportaši imaju osjećaj da uvijek moraju biti jaki i da ne mogu pokazati svoje slabosti i strahove. Ukoliko sportaši budu potiskivali svoje probleme to može jako negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Obično ljudi ne vole pričati o svojim mentalnim problemima zbog stigme i predrasuda koje okolina ima. Popularna su mišljenja: “Slabić si ukoliko imaš problema sa mentalnim zdravljem”; “Ne možeš imati mentalne probleme ukoliko si uspješan”; “Izgubit ćeš svoje mjesto u timu ukoliko budeš razgovarao o svojim problemima sa mentalnim zdravljem”; “Tvoji problemi su tvoja krivica”. Ništa od navedenog nije istina, svaki sportaš može imati problema sa mentalnim zdravljem. Razgovarati o svojim problemima i biti spreman da radiš na njima je pokazatelj snage a ne slabosti. Kada ne pričaš o svojim problemima onda ne možeš ništa ni promijeniti. Vrlo je važno da ukoliko imate problema sa mentalnim zdravljem razgovarate sa ljudima kojima možete vjerovati, potražite stručnu pomoć ukoliko je potrebno. Ukoliko primjetite da neki od vaših suigrača imaju probleme sa mentalnim zdravljem pokažite suosjećanje i pomozite im da prođu kroz težak period svog života.
Svjetska pandemija koja nas je zadesila prošle godine je onemogućila normalan rad sportašima i imala je jako negativan utjecaj na mentalno zdravlje velikog broja sportaša. Broj fudbalera sa simptomima depresije udvostručio se za vrijeme pandemije COVID-19. FIFPro je proveo anketu o utjecaju pandemije na fudbalere. Rezultati ankete su pokazali da 13% igrača ima simptome depresije (prije koronavirusa imalo ih je 6%), a 16% simptome anksioznosti, dok su kod igračica simptomi anksioznosti uočeni kod 18% njih, a simptomi depresije kod njih 22% (prije koronavirusa 11%). Jedan primjer od prošle godine je Josip Iličić koji je zbog depresije morao napustiti klub i posvetiti se mentalnom zdravlju. U zadnjoj utakmici prije pauze zbog epidemije koronavirusa, Iličić je s četiri gola demolirao Valenciju u uzvratnoj utakmici osmine finala Lige prvaka. Prije nego je sezona stala, Iličić je bio jedan od najkreativnijih igrača u Europi s 2,6 ključnih dodavanja i 2,7 driblinga po utakmici, a za Atalantu je dao 21 gol i imao 9 asistencija. Nakon pauze, u prvoj utakmici protiv Lazija je ušao s klupe i nije odigrao ništa, protiv Udinesea opet nije odigrao ništa, onda je protiv Napolija cijelu utakmicu ostao na klupi, a u iduće tri opet nije bio blizu razine na kojoj je igrao zadnjih godina. Na kraju je Atalanta oslobodila Iličića obveza u zadnjih šest kola Serie A i pustila ga nazad u Sloveniju kako bi mogao raditi na svom mentalnom zdravlju. Problemi sa mentalnim zdravljem se mogu dogoditi svakome i važno je na vrijeme potražiti pomoć

Sada dolazimo do pitanja kako očuvati mentalno zdravlje?! Preporuka je konstantno raditi na psihološkoj pripremi kako bi se spriječili neželjeni učinci koji dolaze sa stalnim takmičenjima i ometajućim faktorima u karijeri (promjena trenera, kluba, financijska nestabilnost…) te kako bi se stekao imunitet na prijetnje mentalnom zdravlju. Najbolji projekat na kome ćeš ikada raditi si TI! Zbog toga izdvoji vrijeme za psihološku pripremu i rad na sebi.

Piše: Jovana Hadžić, SportUM